Veliko čišćenje Velikog bačkog kanala

Danas će biti potpisan Memorandum o razumevanju između Delegacije Evropske unije, ministarstava za evrointegracije i za zaštitu životne sredine, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i opštine Vrbas, na osnovu čega će AP Vojvodina od Evropske unije dobiti 1,1 milion evra za projektovanje remedijacije Velikog bačkog kanala.

Nakon izrade projekta, sledi njegova implementacija, čime će biti okončano čišćenje Velikog bačkog kanala.

Projekat remedijacije, kako za „Dnevnik” objašnjava pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić, podrazumeva zatvaranje najzagađenijeg dela kanala kod hidročvorišta Vrbas u dužini od šest kilometara, uklanjanje sedimenta muljnog taloga iz kanala u delu Vrbas–Bezdan, transport uklonjenog mulja u pogon za preradu, solidifikacija, stabilizacija kontaminiranih sedimenata muljnog taloga i izradu plana za konačno rešenje prerađenog muljnog taloga.

Foto: Dnevnik (Radivoj Hadžić)

Zagađanje Velikog bačkog kanala, odakle voda otiče u Tisu, zatim Dunav, prepoznato je kao jedan od najvećih ekoloških problema u ovom delu Evrope. Sam kanal je dugačak oko 118 kilometara, a najzagađeniji deo je kod hidročvorišta Vrbas.

Zagađenje je, kako navodi Galić, u najvećoj meri posledica ispuštanja u kanal neprečišćenih industrijskih voda, pre svega u Vrbasu, Kuli i Crvenki, kao i ispuštanje komunalnih otpadnih voda bez prethodnog tretmana. Zbog decenijskog zagađenja, Veliki bački kanal predstavlja crnu tačku Evrope.

Sam projekat čišćenja Velikog bačkog kanala ne datira od juče, navodi Galić.

On je, dodaje naš sagovornik, zbog složenosti bio podeljen u tri faze.

Podsećam, prva faza je obuhvatala izgradnju magistralnog kolektora – to je završeno, druga izgradnju centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Vrbasu, koja je takođe završena. Treća faza je najkompleksnija i najsloženija, a to je projekat remedijacije Velikog bačkog kanala, koji će se raditi i čija implementacija je krajnji cilj, poručio je Galić.

Treba takođe podsetiti na to da su Pokrajina i Republika 2017. i 2018. godine izdvojile po 150 miliona dinara, a opština Kula 300 miliona za izgradnju kanalizacione mreže u opštini Kula. To je bio neophodan preduslov za rad prečistača otpadnih voda. Jer, bez kanalizacione mreže, prečistač nema svrhu.

Bitno je da je Ministarstvo za evropske integracije prihvatilo naš projekat za čišćenje i remedijaciju Velikog bačkog kanala i da se priprema kroz PPF 8 program koji finansira Evropska unija. Program podrške EU u pripremi projekata EU–PPF predstavlja tehničku pomoć u vrednosti od 21 milion evra i finansira se iz pretpristupnih fondova EU. Donacija EU iznosi 19,7 miliona evra, dok je 1,3 milion doprinos Vlade Republike Srbije. EU–PPF program je usmeren na pripremu tehničke i tenderske dokumentacije za infrastrukturne projekte iz oblasi životne sredine, energije i transporta, ističe Galić.

Foto: Dnevnik (Radivoj Hadžić)

Da bi Vojvodina uopšte učestvovala u tom projektu, krajem 2017. godine Skupština Vojvodine je donela odluku o izradi prostornog plana područja posebne namene izmuljavanja, deponovanja i remedijacije segmenta dela kanala Hidrostistema DTD Vrbas–Bezdan od ušća u kanal Bečej–Bogojevo do hidročvorišta Vrbas.

Što je najvažnije, u projektu remedijacije učestvuje tim PPF 8, stručnjaci iz Srbije i Evropske unije, dok ceo projekat nadzire Yaspers tim Evropske komisije i učestvuju u radu na ovom projektu. To je važno jer implementacija projekta remedijacije, čime će Veliki bački kanal biti očišćen, stajaće oko 27 miliona evra, a na osnovu učešća stručnjaka iz Evropske unije možemo računamo na novac EU, navodi Galić.

E. Marjanov/rtv.rs

Ostale vesti možete pročitati ovde.