Prvi put uručena nagrada „Aleksandar Tišma”

Novosadska fondacija koja nosi ime velikog pisca nagradila je Lasla Darvašija iz Mađarske za knjigu „Zimsko jutro – Bog. Domovina. Familija”.

Međunarodna nagrada „Aleksandar Tišma” uručena je preksinoć u Novom Sadu svom prvom dobitniku, piscu iz Mađarske Laslu Darvašiju. On je nagrađen za knjigu priča „Zimsko jutro – Bog. Domovina. Familija”, objavljenu na nemačkom jeziku.

Nagradu je ustanovila novosadska fondacija „Aleksandar Tišma” koja nosi ime slavnog srpskog pisca i akademika koji je živeo i radio u ovom gradu. Sastoji se od plakete i novčane sume od 10.000 evra, a o prvom laureatu odlučio je žiri: Ilma Rakuza (predsednica), Đerđ Konrad, Peter Handke, Vladislava Gordić Petković i Matijas Enar.

„Na još jedan način je oživljeno sećanje na delo i ličnost Aleksandra Tišme”, kazao je predsednik Upravnog odbora fondacije Andrej Tišma, piščev sin, na svečanosti u Matici srpskoj.

Pisac koji je Novi Sad, kako je to kazala izdavač Bora Babić, zauvek upisao na svetsku mapu književnosti i kome je ovaj grad bio isto što i Dablin Džojsu ili Istanbul Orhanu Pamuku, u Matici je proveo gotovo ceo svoj radni vek. Nakon posla bi odlazio na ručak i vraćao se tu da bi pisao svoje knjige – bio je to dinamičan, „čarovit” odnos, naveo je predsednik Dragan Stanić.

Za uručenje nagrade odabran je 24. jun jer je tog dana 1992, u vreme rata u BiH i Hrvatskoj, organizovao u Novom Sadu molitvu za mir. „U Novom Sadu ima devet konfesija, lično je išao kod svakog od njih da ih zamoli da stanu zajedno na pozornicu i da svaki na svom jeziku održi molitvu za mir. Trg je bio prepun”, seća se Andrej Tišma.

Sadašnji istorijski trenutak, prema rečima vojvođanske sekretarke za kulturu Dragane Milošević, čini to što se prvi put dodeljuje nagrada koja nosi ime velikog pisca u evropskim okvirima, kao i to što ovo priznanje počinje svoj život po najvišim umetničkim kriterijumima kojima su garancija imena članova žirija.

Nagrađeni pisac kazao je da dobiti nagradu znači počast i da je izabran sa „zadivljujućeg spiska”. Dolazi iz zemlje u kojoj, kako je istakao, vlast izgrađuje i liberalno društvo, ali novele njegove knjige „ne dižu ograde, već govore o različitim formama ograda”.

„Ove novele se ne zatvaraju, već se otvaraju prema zatajenim, neizrečenim ili prigušivanim događanjima ljudskog bivstvovanja. Ponekad su neprijatne, užasne ili svirepe. Ali odeću pakla ponekad nalazimo i u ličnom garderoberu. Ko još nije pod ovim podnebljem šetao ruku pod ruku sa đavolom. Ali ove novele ne viču, neće sa bilborda samodopadljivim rečima, urlajući interpretirati svet, već se trude da nepristrasno govore o onome što boli, onome što je dobro, što je izgubljeno, o onome što nedostaje”, kazao je Darvaši.

Takođe, ove novele ne traže neprijatelja, ali govore o tome kako to izgleda kad čovek postane sam sebi neprijatelj; ne obznanjuju slobodu, već govore o tome da je sloboda bolna, večiti napor, dodao je.

Žiri je u obrazloženju naveo da se u 35 novela pisac bavi narušenim porodičnim odnosima, socijalnom nemaštinom i zapostavljenošću, mržnjom prema strancima, kriminalitetom i nesrećama, ali i misterioznim dešavanjima koja svakodnevni život izbacuju iz takta.

„Svejedno da li se radi o mlađim ljudima, invalidima, muzičarima ili očevima i sinovima, Darvašijevi likovi zahvaćeni su nekom vrstom nostalgične neutešnosti čiji apsurd ponekad podseća na Kafku. Na virtuozan način autor izražava njihova osećanja i dela, stvarajući velikom sugestivnom moći košmarne svetove koji ujedno šokiraju i fasciniraju”, prenela je predsednica žirija, književnica i kritičarka iz Švajcarske koja je laureatu uručila nagradu.

politika.rs

Ostale vesti možete pročitati ovde.