Sve više ljubitelja zanatskog napitka od hmelja

Kraft, odnosno zanatsko pivarstvo, poslednjih godina sve je popularnije kod nas, a karakteriše ga proizvodnja u manjim količinama, korišćenje kvalitetnih sastojaka i isticanje različitih aroma u pivu.

Za promociju, očuvanje kulture proizvodnje i ispijanja kvalitetnog piva zaduženi su članovi Kluba pivara „Novi Sad”, koji organizuju brojne seminare i predavanja. Novosadski pivari kažu da su vrata Kluba, koji se nalazi u Futoškoj ulici 12, otvorena za sve, prevashodno one koji žele da steknu znanje, posavetuju se, oprobaju u kuvanju piva ili samo da degustiraju kvalitetno zanatsko pivo. Osim toga, pitanja im mogu postaviti i putem društvenih mreža „Fejbuk” i „Instagram”.

Predsednik Kluba pivara Igor Vapenski kaže da je do sada na predavanjima učestvovalo više od 200 ljudi, dok se dvadesetak njih upustilo u umetnost kuvanja piva.

– Mnogi ne shvataju da je kuvanje piva hobi koji iziskuje mnogo vremena, novca i znanja – kaže Vapenski. – Većina se prvo informiše putem interneta, ali tek kad nas posete, shvate da je kuvanje piva proces mnogo složeniji nego što su videli na „Jutjubu”, pošto se mora strogo voditi računa o higijeni, kvalitetu sastojaka, fermentaciji i nabaviti prava oprema za njegovu pripremu.

Pivo od cvekle

Ideju za spoj neobičnih sastojaka u pivu, cvekle i bibera, momci su dobili nakon posete pivari u Budimpešti. Iako su sastojci nesvakidašnji, cvekla i biber su ustvari samo začini.

– Pivo od cvekle ima niži postotak alkohola, kiselijeg je ukusa, laganog i gaziranijeg, te podseća na špricer – objašnjava Nenad Janjić. – Posebna vrsta kvasca mu daje kiselinu, cvekla interesantnu, jarku boju, ali se mora voditi računa o tome da se ne pretera s količinom jer će u tom slučaju pivo dobiti zemljani ukus.

Član Kluba Nenad Janjić ističe da je za kraft-piva karakteristično da se intenzivnije oseti hmelj, kao i arome koje je pivar želeo da naglasi. Industrijska piva proizvode se u velikim količinama i po ukusu većine, dok su zanatska piva za radoznale, koji žele da probaju nešto drugačije od onog što naše tržište nudi.

– Četiri najbitnija sastojka piva su voda, ječmeni slad, hmelj i kvasac, ali je možda najbitnije dobro ispeći zanat – objašnjava Janjić, dodajući da je za pripremu dobrog piva potrebno biti „hemičar”. – Piva delimo na ona u kojima nešto od sastojaka ili načina pripreme ne valja i na ona koja nisu po svačijem ukusu zbog svog karakterističnog šmeka. Najčešći razlog zašto je neko pivo loše je nehigijena ili visoka temperatura fermentacije. Zabluda je da kvalitet piva zavisi od vode, bitnije je stvoriti idealne uslove za fermentaciju. Dovoljno je da se tzv. česmuša demineralizuje, potom da se dodaju željeni minerali, poput kalcijuma i magnezijuma da bi se naglasili pojedine komponente pića, kao što je slad ili hmelj.

Kako ističu, u planu je da uspostave saradnju s Gradom, da konkurišu na projektima i da nastave da promovišu kraft-piva koja čine manje od jedan odsto našeg tržišta. Osim toga, nastoje da obuče građane da bi prepoznali i zavoleli kvalitetna piva iz kućne radinosti, a da vlasnici lokala počnu da ih cene i da prošire vidike.

Novosadski Info / Dnevnik / Foto: Dnevnik