OTKRIVENA SPOMEN – PLOČA JELICI BELOVIĆ BERNADžIKOVSKOJ

Član Gradskog veća za kulturu Dalibor Rožić prisustvovao je otkrivanju i osvećenju spomen – ploče Jelici Belović Bernadžikovskoj. Događaju su takođe prisustvovali predstavnici Kola srpskih sestara Eparhije bačke, Odbora za sprovođenje Odluke o postavljanju spomen-ploče i Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada. Skupština Grada Novog Sada je 17. septembra 2019. godine donela Odluku o postavljanju spomen-ploče Jelici Belović Bernadžikovskoj u Novom Sadu. Spomen-ploča, dimenzija 80 h 60 cm, izrađena od mermera u beloj boji, postavljena je na unutrašnjoj strani istočnog zida na Uspenskom groblju.

– Počastvovan sam što danas prisustvujem otkrivanju spomen ploče Jelici Belović Bernadžikovskoj koja je mnogo doprinela srpskoj kulturi i tradiciji. Njenu veličinu i značaj prepoznalo je Kolo srpskih sestara Eparhije bačke koje je inicijator postavljanja tog spomen obeležja. Ta humanitarna organizacija sinonim je za dobra dela, jer Kolo srpskih sestara uvek pomaže onima koji su u nevolji.  Praktikujući ručni rad, čijom prodajom dolaze do finansijskih sredstava, ta organizacija takođe doprinosi negovanju našeg folklora, običaja, kulture i tradicije. Zato je Kolo srpskih sestara jako važno za Grad Novi Sad, ali i za našu državu uopšte. Zbog njihove inicijative Jelica Belović Bernadžikovska neće biti zaboravljena, a veoma je bitno da ostane traga o ljudima koji čine dobro, koji su svetao primer sadašnjim i budućim generacijama kako svako od nas može da doprinese boljem društvu- rekao je Dalibor Rožić.

Članica Kola srpskih sestara i etnolog Muzeja grada Novog Sada Dušanka Marković je istakla da je Jelica Belović Bernadžikovska u mnogim oblastima stvaralašta i društvenog života ostavila svoj trag.

– Najznačajnije oblasti u kojima je delovala su etnologija, etnografija i muzeologija. Bila je učiteljica po profesiji, žena poliglota sa znanjem devet jezika, koja se bavila i prevođenjem. Ona je jedna od prvih feministkinja na ovim prostorima koja je posvećeno radila na emancipaciji žena. Pisala je i političke članke, a ono po čemu je neprevaziđena je broj od 2300 bibliografskih jedinica koje je ona ostavila za sobom – naglasila je Dušanka Marković.