Mihajlovićeva u Novom Sadu: Srbija ima sve potencijale da bude energetski bezbedna i ekološki čistija

Potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, izjavila je u Novom Sadu na 14. Međunarodnom forumu o čistim energetskim tehnologijama, da Srbija treba da predvodi promene u energetici, a da su energetska tranzicija, dekarbonizacija energetike i privrede pitanja koja su važna za ceo svet.

Ona je istakla da Srbija ima sve potencijale da bude energetski bezbedna, nezavisna i istovremeno ekološki čistija zemlja.

„Počastvovana sam što sam ovde, čestitam na 14 godina postojanja, to nije uvek jednostavno, posebno kada su energetske teme u pitanju, jer je energetika sve više i politika. Hvala što ste primetili da je Vlada u prethodnih nepunih godinu napravila veliki iskorak u oblasti rudarstva i energetike. Bilo je potrebno redefinisati osnove, ako želimo da idemo putem zelene energetike i zelene agende kao putem novog modela rasta. Prvi put imamo poseban Zakon o korišćenju OIE, kao i novi Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije. Započeli smo i izradu strateških dokumenata, strategije za razvoj energetike do 2030. sa vizijom do 2050. godine, kao i integrisanog nacionalnog plana za klimu i energetiku sa projekcijama do 2050. godine. Sva prateća podzakonska akta biće završena do kraja godine. To su dokumenta koja će biti temelj za razvoj i za budućnost Srbije jer, s jedne strane treba da omoguće da budemo energetski bezbedna zemlja, a sa druge strane da budućim generacijama ostavimo čistiju životnu sredinu. Srbija godišnje emituje 59 miliona tona ugljen-dioksida, ako budemo realizovali planove i investicije, smanjićemo za 24 miliona tona“, rekla je ona.

Mihajlovićeva je istakla da je novi investicioni plan vredan 17 milijardi evra, a da je ulaganje u zelenu energetiku novi model rasta.

„Naši ciljevi i zajednička vizija jeste da Srbija do 2050. godine bude dekarbonizovana zemlja. To je moguće sa svim potencijalima koje imamo, ali je potrebno da svi zajedno na tome radimo – i država, i struka, i nevladin sektor. Imamo dovoljno potencijala da nikad ne budemo uvoznici električne energije, bez obzira na to što nekad slušamo te priče kada žele da sačuvaju proizvodnju iz uglja. Nama su potrebni novi kapaciteti koji nisu na ugalj, ne zato što je moderno, nego zato što je dobro za energetiku, privredu i žuivotnu sredinu. Danas proizvodimo više od 70% električne energije iz TE koje koriste najnekvalitetniji ugalj. Pravimo plan sa kapacitetima kojima ćemo očuvati konkurentnost privrede i obezbediti samodovoljnost uz sve ekološke standarde“, rekla je ona.

Mihajovićeva je istakla da je diverzifikacija snabdevača gasom naredni korak, najavivši da bi krajem oktobra trebalo da počnu radovi na izgradnji interkonektora sa Bugarskom. Ona je istakla i da su regionalna povezanost i saradnja ključne za energetsku bezbednost.